Predmenstrualni disforični sindrom (u daljem tesktu PDS) je ozbiljnija forma premenstrualnog sindroma koja, pored fizičkih simptoma, uključuje i psihološke simptome. Pogađa žene u periodu plodnosti. Može se razumeti i kao abnormalna reakcija na standardna hormonska kolebanja. Hronično je i po svojim posledicama ozbiljno stanje, koje narušava dnevnu funkcionalnost, a može voditi čak i sucidu.
Kada se javljaju simptomi PDSa?
Simptomi premenstrualnog disforičnog sindroma javljaju se nedelju do dve pre početka menstrualnog ciklusa, i obično se povlače u periodu oko 2 dana nakon početka ciklusa. Kod nekih žena PDS opstaje sve do menopauze. 
Koji su psihološki simptomi PDSa?
- anksioznost
- depresija
- pojačana razdražljivost
- napetost
- osećaj kao da smo na ivici
- nervoza
- agitacija
- manjak kontrole nad emocijama i ponašanjem
- izlivi plača
- napad panike
- umor
- manjak energije
- nesanica ili pospanost
- konfuzija
- loša koncentracija
- ćudljivost
- loša slika o samoj sebi
- proždrljivost
- hipersenzitivnost
- paranoja
- suicidalne misli
Koji su uzroci PDSa?
Predmenstrualni disforični sindrom se može shvatiti kao osetljivija reakcija određenog broja žena na niži nivo estrogena, progesterona i serotonina u periodu nedelju do dve pred ciklus. Istraživanja su pokazala da su žene sa problemima anksioznosti i depresije podložnije, kao i žene sa porodičnom istorijom PDSa i poremećaja raspoloženja. Žene koje su kao deca bile zlostavljanje i doživljavale druga traumatska iskustva su u većem riziku za razvoj simptoma PDSa. Kao još jedan značajan riziko faktor izdvaja se senzitivnost i emocionalna labilnost.
Šta činiti ukoliko se suočavate sa PDSom?
Predmenstrualni disforični sindrom izaziva ozbiljni emocionalni distres, negativno utiče na privatni i poslovni život, može voditi i suicidnim mislima i realizaciji istih. To nije stanje koje se nekada javlja, a nekada ne, naprotiv, hroničnog je karaktera. Zato ga i treba shvatiti ozbiljno i preduzimati korake na njegovom ublažavanju.
U tretmanu se koriste:
- medikamenti
- promene u režimu ishrane, smanjenje unosa kofeina
- unošenje magnezijuma i vitamina B6
- analgetici
- fizičko vežbanje
- joga
- psihoterapija
Psihoterapija se bazira na prepoznavanju karakterističnog reagovanja u PDSu, razumevanju konteksta u kome se razvio PDS, osvešćivanju uznemirujućih osećanja, misli i ponašanja i učenja kako ih redukovati i menjati. Sebi možete pomoći učeći se relaksaciji i praktikujući meditaciju. Strategije koje naučite šire se na veliki broj situacija koje traže borbu sa stresom.
Kada se obratiti za pomoć?
- kada osećate jaku anksioznost, napetost, nervozu
- kada imate ozbiljne depresivne i suicidne misli
- kada imate besne ispade
- kada se javljaju misli o samopovređivanju i/ili povređivanju drugih
Danka Žerađanin,
psiholog i RE&KBT psihoterapeut
kontakt: 069/ 22 76 871
psihocentrum@gmail.com
- Depressed mood
- Anger or irritability
- Trouble concentrating
- Lack of interest in activities once enjoyed
- Moodiness
- Increased appetite
- Insomnia or feeling very sleepy
- Feeling overwhelmed or out of control