Pod hipersenzitivnim osobama mislimo na ljude koji su mnogo osetljiviji od drugih ljudi na fizičke, emocionalne i socijalne stimuluse. Na hipersenzitivne osobe odlazi određeni, nemali ,procenat populacije (15-20%). Njihov nervni sistem i mozak funkcionišu drugačije, što će reći da doživljavaju svet na drugačiji način. Stimuluse koji dolaze iznutra i iz spoljašnjeg sveta obrađuju brže i intenzivnije nego drugi ljudi. Zato su reaktivniji na dešavanja spolja i unutrašnja doživljavanja, detaljniji su i skloniji dubljem istraživanju sebe i drugih ljudi.
Jako je bitno da se zna da se izraz hipersenzitivne osobe ne odnosi na psihijatrijsku dijagnozu, ona kao takva ne postoji.
Kako prepoznati hipersenzitivne osobe?
- uočavaju suptilnosti koje bi drugim ljudima promakle, naime njihovi čulni organi su isti kao i kod drugih ljudi, ali delovi mozga koji obrađuju primljene informacije funkcionišu mnogo kompleksnije, te su zato oni recimo u stanju da na poseban način dožive hranu, muziku, prirodu
- obrađuju primljene informacije i materijale na mnogo dubljem nivou, njima je semantička memorija (vrsta dugoročne memorije koja se bavi razumevanjem, značenjem, itsl…) mnogo aktivnija, brzo i lako porede sadašnja i prošla iskustva, uče, stiču pouke
- zbog dobrog uočavanja detalja i sposobnosti uočavanja i izbegavanja grešaka odlični su u kompleksnim zanimanjima koja traže ove kvalitete
- jako dobro usvajaju nove jezike
- sposobni su da usvajaju nova znanja, uče „kupeći“ informacije svuda, bez svesti o tome gde je i kako šta naučeno, pa i da je naučeno, ali imaju odgovor na pitanje ili rešenje u nekoj situaciji ne znajući izvor ili kontekst tog znanja
- jako su skloni istraživanju sebe, promišljaju stvari, događaje, druge ljude, situacije, uočavaju lako šta je „pošlo po zlu“, što im omogućava da izbegnu buduće greške
- veoma su kreativni, sa posebnim umetničkim senzibilitetom
- veoma su empatični, svesni tuđih osećanja, kadri da se stave u tuđe cipele, brižni su i saosećajni
- svesniji su tuđih namera, motiva nečijeg ponašanja
- jako dobro tumače neverbalne znakove u komunikaciji, uočavajući nešto što bi drugim osobama promaklo
- imaju bogat unutrašnji život, kreativni su, skloni imaginaciji….
ali i po….
- veoma su osetljivi i lako bivaju preplavljeni bukom, zato ne vole velika, bučna okupljanja, poput koncerata, ili šoping molova, sportskih dešavanja
- kada znaju da ih čeka više obaveza, lako se uznemire
- slabije obavljaju više zadataka istovremeno, manje su produktivni u multitaskingu
- slabije funkcionišu pod jasnim nadzorom, recimo šefa, ili u open space prostorima, koji im lako odvlače fokus sa zadatka
- jako su osetljivi na kriticizam drugih ljudi, zato mogu biti manje uspešni u međuljudskim odnosima
- ne vole nasilne filmove i druge sadržaje ovog tipa
- izbegavaju otvorenu konfrontaciju sa drugim ljudima
Hipersenzitivne osobe još….
- dobro uočavaju i rezoniraju poruke drugih ljudi, što verbalne, što neverbalne
- efikasni su članovi tima, razumeju osećanja i stavove drugih članova, kadri su da sagledaju sve aspekte zadatka …..
ali i….
- ukoliko ne kanališu intenzivne negativne reakcije na situacije, skloniji su anksioznosti, depresiji, poremećajima spavanja, fizičkim tegobama
- lako bivaju povređeni ili razviju osećanje besa u partnerskim odnosima, tumačeći bezazlene komentare kao uvredu ili kao kritiku
- teško donose odluke, baveći se do sitnica svim aspektima
- jaka osetljivost i briga za potrebe drugih zna da ih emocionalno iscrpi
Šta uzrokuje hipersenzitivnost?
Istraživanja su pokazala da određeni splet genetskih i sredinskih faktora oblikuje osobu hipersenzitivnom. Hipersenzitivni roditelj povećava verovatnoću za isto takvo dete, ali još bitnije, loša iskustva u formativnom periodu, poput manjka roditeljske topline i drugih vrsta razvojnih trauma povećavaju izglede za kreiranje visoke senzitivnosti.
Kako pomoći hipersenzitivnoj osobi?
U terappeutskom kontekstu, veoma je bitno da hipersenyitivne osobe shvate da nisu poremećaj, patologija, bolest, da nauče da prihvate sebe kao dozvoljenu različitost, specifičnost u igri genetskih i sredinskih faktora. Potom da nauče kako da se bore, uspore svoje intenzivne emocionalne i ponašajne reakcije na svet oko sebe i zauzmu drugačiju perspektivu i tumačenja, sa manje grešaka u misaonom procesu. Naposletku, kako da i sami prilagode svoju okolinu u prilog svojim osobinama, onda kada, gde je to moguće i u razumnoj meri..
Danka Žerađanin
psiholog i RE&KBT terapeut
kontakt za zakazivanje: 069/22-76-871
psihocentrum@gmail.com