Plakanje je ponašanje kojim reagujemo na tugu, sreću, ljutnju, povređenost….Na širok spektar emocija i, kao takvo, normalni je pratilac istih. Nažalost, živimo u kulturi negovanja mita o suzama kao znaka emocionalne slabosti i nestabilnosti, te se na plakanje stavlja veto i ne smatra se poželjnim.
Suze naučnici svrstavaju u tri kategorije: 
- kontinuirane, koje konstantno vlaže oko
- refleksne, koje se automatski luče na strano telo u našem oku (prašina, alergeni) i
- emocionalne, koje se luče kada smo u nekoj stresnoj situaciji, bilo pozitivnog, bilo negativnog karaktera (otuda i tzv. suze radosnice)
Prve dve vrste suza sadrže i do 98 % vode, dok je treća vrsta jedina koja u sebi sadrži tzv hormone stresa. Već sam taj podatak nam govori da je plakanje korisno, a o tome koje su njegove blagodeti za fizičko i psihičko zdravlje pričamo u nastavku…
Emocionalne suze:
- Pomažu smanjenju doživljaja stresa, oslobađajući, tj izbacujući napolje i time snižavajući nivo stres hormona u organizmu, a kakav je recimo kortizol
- Podstiču produkciju „hormona dobrog raspoložeja“, kakvi su oksitocin i endorfini….Oksitocin takođe igra ulogu u osećaju povezanosti sa drugim ljudima, dok endorfini utiču na pozitivniju percepciju sebe
- Olakšavaju fizički i emocionalni bol, naime suze pokreću oslobađanje opioida u našem telu, koji su prirodni analgetici, ali ne samo za fizičku, već i za emocionalnu bol
- Uključuju parasimpatički nervni sistem, koji „spušta“ uznemirenost
- Pomažu kao način da se sami utešimo, umirimo
- Hlade naš mozak…Da, mozak se može pregrejati!, što potom negativno utiče na naše raspoloženje, dok suze utiču na bolju prokrvljenost i snabdevanje mozga kiseonikom, koje nas potom podstiče na duboko, pravilnije disanje, a ono dalje hladi mozak
- Pomaže spavanju…Kako je gore rečeno, u plakanju se aktivira parasimpatički nervni sistem, koji prirodno spušta burne reakcije njegovog antipoda, simpatičkog nervnog sistema, a koji, kroz efekat prirodnog umirenja i opuštanja, a nakon trošenja energije koje provocira simpatikus, može poboljšati spavanje
- Igra ulogu socijalnog povezivanja…Naime, suze su oduvek signal drugim ljudima da se sa nama nešto dešava, da se osećamo loše, da smo suočeni sa patnjom, bilo kog vida, što kod normalnih ljudi izaziva težnju da nas uteše i olakšaju bol
Ko retko plače?
Osobe koje koriste mehanizam represije, tj potiskivanja psiholoških konflikata imaju problem sa prepoznavanjem osećanja i suonjem sa njima, te imaju problem i da zaplaču. Kod njih se češće uočavaju kardiovaskularni, gastrointestinalni problemi, te oslabljen imuni sistem, a na psihološkom planu, anksioznost, depresija, te lošija reakcija na stres.
Suze postaju problem onda kada:
- Osoba često i dugotrajno plače
- Plače bez očiglednog razloga
- Osoba ne može da se iskontroliše u plakanju (misli se na učestalo plakanje)
- Kada utiče na dnevne aktivnosti, tj ometa ih
- Depresivnim osobama plakanje takođe nije pomažuća aktivnost, oni neretko plaču, ali ne izveštavaju o poboljšanju raspoloženja nakon toga…Takođe postoje i vrste depresije gde osobe suočene sa njima ne mogu da plaču, te i ne mogu iskoristiti potencijalne benefite suza
Šta možete učiniti ukoliko plakanje ne pomaže?
- Dišite duboko
- Radite duboku relaksaciju
- Šetajte
- Meditirajte
- Podelite patnju sa sebi bliskom osobom…Čak da i ne pričate o problemu, samo prisustvo druge osobe i bivanje sa Vama u teškim trenucima je pomažuće
Kada se obratiti terapeutu?
Kada plakanje postane naša učestala reakcija na frustracije, stresore, naročito one koje bi ljudi u Vašoj okolini percipirali manje stresnim i lakše istolerisali, kada je dugotrajno, nekontrolabilno, ili pak kratkotrajno , ali često, kada osobi škodi u privatnom, poslovnom i socijalnom smislu, može biti nepomažući stil nošenja sa problemima. Ako ga procenjujete takvim, vreme je da se javite za stručnu pomoć kako biste se naučili efikasnijem nošenju sa emocijama i upošljavanju njih u Vašu korist.
Danka Žerađanin,
psiholog i RE&KBT psihoterapeut
kontakt: 069/ 22 76 871
psihocentrum@gmail.com