Anksioznost i depresija su dva najučestalija mentalna poremećaja u opštoj populaciji. Neretko se sreću zajedno. Oko 50 % osoba sa dijagnozom depresije dobije i dijagnozu nekog anksioznog poremećaja. I jedno i drugo mogu biti okidač za zloupotrebu alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci. Između njih postoji preklapanje u nekim karakteristikama, ali i značajne razlike, koje u dijagnostičkom smislu tvore dve odvojene grupe poremećaja.
Koji su znaci anksioznosti? 
- ekscesivan, iracionalan strah
- nervoza
- zamišljanje najgorih scenarija nekog događaja
- nekontrolabilne misli
- prevelika opreznost
- osećanje stalne pobuđenosti, osobe koje pate od neke vrste aksioznosti imaju doživljaj kao da su „na ivici“
- osećaj kao da nemaju kontrolu
- osećanje preplavljenosti
- otuđenost od realnosti
- konfuzija
- mrzovolja
- izbegavanje situacija kojih se plaše
Fizički znaci anksioznosti:
- ubrzani rad srca
- pritisak u grudima
- hiperventilacija
- trešenje
- psihotomotorni nemir (u tom smislu se može svrstati i u gornje simptome)
- vrtoglavice
- parestezije
- mučina
- bolovi u mišićima
- uznemiren stomak
- gubitak kilaže
- poremećaj spavanja
Koji tipovi anksioznih poremećaja postoje?
- Generalizovani anksiozni poremećaj: osoba je u stalnom iščekivanju da će se desiti nešto loše, u širokom spektru situacija
- Socijalna anksioznost: osoba je anksiozna povodom mogućnosti da ispadne neadekvatna u socijalnom kontekstu
- Specifične fobije: od određenih situacija (npr odlazak u školu, vožnja), životinja (npr paukova), prirodnih pojava (npr grmljavine), krvi, injekcija, uboda i druge, npr od povraćanja, buke, itsl…
- Panični napadi: intenzivna anksioznost sa pratećim burnim fizičkim simptomima i očekivanjima fatalnih posledica
- Agorafobija: ekscesivan strah od mesta i situacija u kojima se osoba može doživeti zarobljenom, bespomoćnom i/ili osramoćenom
- Opsesivno-kompulsivni poremećaj: opsesije u vidu neželjenih, intruzivnih misli, slika i impulsa i kompulzije kao prinudne radnje
- Separaciona anksioznost: ekscesivan strah od odvajanja od bliskih i voljenih osoba
- PTSP: sa simptomima strahova, flešbekova, depresije, preteranih reakcija na minorne okidače, a nakon učešća ili prisustva u traumatičnom događaju
Koji su simptomi depresije?
- sniženo raspoloženje
- nisko samopouzdanje
- doživljaj beznadežnosti, bespomoćnosti, besperspektivnosti
- manjak ili izostanak motivacije
- iritabilnost
- obamrlost i povučenost
- osećanje praznine
- osećanje krivice
- teškoće sa koncentracijom i pamćenjem
- teškoće u donošenju odluka
- zanemarivanje sebe
- povlačenje
- suicidne misli
Fizički znaci depresije:
- fizički bolovi bez fizičkog uzroka
- pojačan ili snižen apetit
- preterano spavanje ili premalo spavanja
- nebriga o higijeni
- nizak nivo energije i umor
- psihomotorna agitacija ili retardacija (pripada i gornjim simptomima)
Koje vrste depresije razlikujemo?
- Major depresija: od prvopobrojanih simptoma plus nivo nergije i umor iz fzičkih simptoma bar 5 mora biti prisutno veći deo dana veći broj dana u dvonedeljnom periodu
- Perzistentni depresivni poremećaj: kontinuirana , dugotrajna forma depresije sa blaže izraženim simptomima od major depresije, tj nikada ne dostignu klinički nivo depresije, a stalno su prisutni
- Sezonska: simptomi depresije se javljaju u određeno doba godine, najčešće u jesen i zimu
- Peripartalna: depresija u toku trudnoće i nakon rađanja bebe
- Depresivna epizoda u okviru bipolarnog poremećaja
- Psihotična: depresija sa psihotičnim karakteristikama (halucinacije, deluzije)
Koje su zajedničke karakteristike anksioznosti i depresije?
- prekomerna briga
- nemir, uznemirenost
- somatske žalbe
- poremećaj sna
- poremećaj apetita
- iritabilnost
- teškoće sa koncentracijom, mišljenjem, donošenjem odluka
- povlačenje
Koji su uzročnici anksioznosti, tj depresije?
Kao i kod drugih mentalnih problema, uzročnici i anksioznosti i depresije su u interakciji genetskih, sredinskih i činilaca „Ja“. I jedno i drugo stanje imaju svoje okidače, pa bi za anksioznost to bile:
situacije u kojima postoji mogućnost da će stvari krenuti po zlu, sa pitanjem „Šta ako…?“,npr zatvoreni prostori, upoznavanje novih ljudi, sportske aktivnosti, itsl…, dok bi za depresiju bile:
situacije gubitka (smrt, raskid veze, gubitak posla), velike životne promene (nova veza, posao, preseljenje, itd), izloženost traumi, teška fizička stanja..
Takođe, anksioznost može biti okidač za depresiju, a važi i obratno. Naime, življenje sa anksioznošću i izbegavanjem situacija kojih se osobe plaše, može biti okidač za nisko samovrednovanje i razvoj drugih depresivnih simptoma, dok dugotrajna depresija i povlačenje mogu biti okidač za razvoj anksioznosti pri ponovnom „vraćanju u svet“.
Da li se razlikuje terapija anksioznosti i depresije?
Terapija koja je pokazala dobre rezultate u tretmanu i anksioznosti i depresije jeste KBT, tj, u široj verziji, REBT. REBT se bazira na identifikovanju obrazaca mišljenja, osećanja i ponašaja koji održavaju poremećaj i pronalaženju njihovih alternativa u cilju ublažavanja simptoma/oporavka. Nekada je potrebna i terapija lekovima, u kom slučaju se koriste:
- selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i selektivni inhibitori poovnog preuzimanja norepinefrina, koji se koriste u tretmanu i anksioznosti i depresije
- triciklični antidepresivi
- anksiolitici
Lekove treba uzimati isključivo pod psihijatrijskim nadzorom. Oni sami po sebi ne mogu da reše problem, naime, oni mogu da ublaže simptome, ali do onoga što je u korenu anksioznosti ili depresije ili oba stanja istovremeno može se doći samo psihoterapijskim radom, koji je uzdanica za dublju, dugotrajniju promenu i za opskrbljivanje klijenta potrebnim za samostalno prevazilaženje kada se i ako simptomi ponovo jave, onda kada to slika i težina problema dozvoljavaju.
Danka Žerađanin,
psiholog i RE&KBT psihoterapeut
kontakt: 069/ 22 76 871
psihocentrum@gmail.com