Šta je grooming?

Grooming je manipulativno ponašanje kojim zlostavljač zadobija poverenje žrtve, da bi je kasnije iskoristio, najčešće u seksualne, ali i u svrhe emocionalne manipulacije, sticanja finansijske koristi ili fizičkog zlostavljanja. Kada govorimo o žrtvi, to su najčešće deca ili tinejdžeri, mada mogu biti i mlađi i stariji odrasli. Zlostavljač je najčešće osoba koju žrtva zna, roditelj, rođak, prijatelj, trener, nastavnik, itsl..Bira pozicije koje će mu omogućiti lak pristup deci..

Da li je grooming lako otkriti?

Zapravo ne jer, pre nego što kulminira, takav odnos deluje savršeno normalno. Zlostavljač je najčešće poznat i priznat u zajednici, kulturan, šarmantan, druželjubiv, te se često detetu i ne poveruje da je bilo žrtva.

U narednim redovima osvrnućemo se na uopšten proces nastanka groominga, sa posebnim osvrtom na seksualni grooming dece.. 

Kako se odvija grooming?

  • zlostavljač prvo odabira žrtvu, izdvajajući je najčešće po emocionaloj nestabilnosti, vulnerabilnosti, decu koja rastu u disfunkcionalnim porodicama, zlostavljana su, zanemarena, nepopularna, nevoljena, sa manjkom roditeljskog nadzora, itd..
  • obezbeđuje sebi pristup žrtvi i zadobija njeno poverenje, kroz taktiku slušanja problema i pružanja podrške, stvaranja utiska da je tu za žrtvu; međutim, ne zaustavlja se tu, već nastoji da izgradi odnos poverenja i sa roditeljima/staraocem deteta i uopšte u zajednici
  • pruža zadovoljenje žrtvine potrebe, dajući joj što joj je potrebno, poput naklonosti, pažnje, osećaja razumevanja, prihvaćenosti, pretvara se da imaju ista interesovanja, vrednosti kao žrtva, čini da se žrtva oseća posebnom ili čini posebne ustupke detetu, nešto što roditelji ne dozvoljavaju ili ne mogu da priušte
  • potom sledi izolovanje žrtve, a od bliskih osoba, pod parolom posebnosti odnosa, da niko žrtvu tako dobro ne razume kao on
  • gradi se odnos zasnovan na emocionalnoj manipulaciji i zavisnosti žrtve od zlostavljača
  • zlostavljač nastoji da što više vremena provede sam sa žrtvom, npr kroz odvesti je na određeno mesto gde treba da ide, smišljanje potrebe zajedničkih putovanja
  • zlostavljać se obezbeđuje da žrtva drži odnos tajnim, igrajući na kartu privrženosti, straha da će biti okrivljena, stida od otkrivanja, ili pak koristeći pretnje i ucene
  • zlostavljanje napreduje, od onoga što bi se moglo smatrati bezazlenim, poput grljenja, golicanja, sve do progresa u vidu recimo zajedničkog tuširanja, gledanja pornografskih sadržaja ili pričanja o seksualnim temama, pa naposletku i seksualnog kontakta
  • kada je sam čin realizovan, zlostavljač će nastojati da po svaku cenu spreči da se isto razotkrije, kroz manipulaciju, npr govoreći žrtvi o specijalnosti odnosa, pa ka agresivnijem sadržaju, poput „niko ti neće verovati“, „obrukaćeš se“,…

Kako se može realizovati grooming?

Uživo i u online svetu. Kada govorimo o online grooming u, najčešće se odvija putem društvenih mreža, platformi za igranje igrica,…Zlostavljač može da napravi lažni profil, a koji deluje prijemčiv pikiranom detetu i lažući o godinama. Koristi se istom strategijom igranja na dečije slabosti kako bi zadobio njegovo poverenje i potom produbljuje priču, tražeći npr detetove nage slike, a potom ih istim ucenjujući kako žrtva ne bi odala čemu je izložena.

Kako ćete prepoznati zlostavljača?

  • za razliku od drugih ljudi bliskih porodici, i uprkos odnosu koji ima sa celom porodicom, favorizovaće odnos sa detetom
  • nastojaće da što više vremena provede sa detetom
  • nastojaće da drugi odrasli što manje bude tu kada je on tu
  • tražiće da odvozi i dovozi dete tamo gde treba da ide, i izvan uloge koju ima (npr ne samo Povešću dete na trening, usputno je (npr trener), već i Nije mi teško, odvešću ga na čas, imate vi dosta posla..)
  • odnos zlostavljača i deteta činiće Vam se perfektnim
  • naletaće na dete kada je ono samo kao slučajno
  • pokušavaće da bude sa detetom kada se kupa, presvlači,itd..
  • imaće neprimerene komentare na račun detetovog izgleda, razvoja
  • davaće poklone detetu, verovatno tražeći od deteta da krije
  • praviće neprikladne slike deteta
  • deliće seksualne sadržaje sa detetom
  • ako se i kada u njegovo ponašanje posumnja, minimizovaće značaj istog

Kada posumnjati da je Vaše dete izloženo grooming u?

  • kada se povlači, traži da bude samo mnogo više nego inače
  • odbija da bude samo sa određenom osobom ili u njenom društvu
  • ima problema sa apetitom ili snom
  • postaje anksiozno, razvija strahove
  • postaje depresivno
  • razdražljivije je nego obično
  • promenljivog je raspoloženja
  • ima fizičke tegobe za koje nema medicinskog uzroka, npr glavobolje, mučnine
  • vraća se na razvojno prevaziđena ponašanja, poput sisanja palca, mokrenja u krevet
  • krije tajne
  • gubi interesovanje za školu, drugare, vanškolske aktivnosti
  • zapušta se
  • prekomerno se i neadekvatno interesuje za seksualne sadržaje
  • samopovređuje se
  • koristi alkohol i/ili droge
  • ima suicidalne misli

Koje su posledice grooming a?

Grooming po žrtvu može ostaviti ozbiljne posledice, poput:

  • razvoja anksioznosti
  • depresije
  • PTSPja
  • upuštanja u seksualno rizična ponašanja
  • straha od intimnosti
  • problema sa poverenjem
  • poremećaja ishrane
  • suicidalnosti

Šta možete učiniti?

Prevencija je svakako najbolji vid borbe sa problemom, posebno uzevši u obzir posledice do kojih može dovesti. U duhu iste, upoznajte se sa odraslim osobama koje su u životu Vašeg deteta/dece i budite slobodni da pitate sve što se tiče odnosa ta druga odrasla osoba-Vaše dete. Ukoliko dete ostaje samo sa tom odraslom osobom, svratite nenajavljeno na čas/trening/druženje.

Dete učite odmalena šta je normalno i u okviru granica u odnosima sa različitim osobama, a šta ne. Upoznajte ih sa opasnostima koje vrebaju u kontaktu sa odraslim osobama, pored svih benefita. Naučite ih da ste bezbedna luka u koju mogu da uplove, gde mogu da kažu sve, bez opasnosti od osude, neuvažavanja ili odbacivanja.

Ovo je dug put koji traži strpljenja i posvećivanja vremena detetu, ali je najbolji način da dete sutra ne bude izloženo grooming u.

 

 

 

Danka Žerađanin,

psiholog i RE&KBT psihoterapeut

kontakt: 069/ 22 76 871

psihocentrum@gmail.com

 

izvor slike u tekstu: Pexels

izvor naslovne fotografije: Pixabay, Pexels

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podelite članak

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

error: Sadržaj je zaštićen od kopiranja! Svi tekstovi su autorsko delo Danke Žerađanin.