Mobing je široko rasprostranjena pojava. Otkad je rada, otad je i njega. Međutim, kapitalističko uređenje dalo mu je zamaha.
Šta je mobing?
Mobing je namerno, trajno, ponavljajuće i sistematično sprovođenje nepropisnih praksi i ponašanja na radnom mestu gde jedna osoba ili grupa ljudi preti, zastrašuje, ponižava, uznemiruje i/ili izoluje targetiranu osobu, sa nanošenjem bilo psihološke, bilo fizičke, bilo seksualne, bilo finansijske štete, neretko kombinaciju njih.
Podrazumeva kršenje ljudskih i prava na radu.
Nekada je čovek kontrolisao proces rada. Danas, rad kontroliše čoveka. U kompanijama se mahom forsira kompetitivnost, što stvara rovito tle za mobing. Radnik je izložen ogromnom pritisku, nameću mu se i poslovi van opisa njegovog radnog mesta, a interes u pozadini je smanjivanje troškova rada. Posao sve više okupira i slobodno, privatno vreme. Takođe, ekspanzija komunikacionih tehnologija i socijalnih mreža olakšava nastajanje i sprovođenje mobinga.
Veća je verovatnoća da dođe do mobinga u veoma zahtevnoj radnoj sredini, kao i u radnoj sredini gde je jako naglašena hijerarhija.
Pitanje mobinga ni dan danas ne okupira pažnju u dovoljnoj meri, niti mu se pridaje zasluženi značaj. Toksični odnosi u radnoj sredini se trivijalizuju, pod parolom „da tako treba“, „nadređeni je“ , “ to je deo procesa učenja „, „preosetljiv si“.
Mobing je vrsta nasilja, međutim u njemu je prevashodno naglasak na psihološkoj komponenti.
Česta je pojava, a negativno se odražava što na poslovni, što na privatni život.
Naš posao je jedan od najbitnijih delova našeg identiteta, te tako i izvor velike patnje onda kada stvari ne idu kako treba.
Ponašanje slično mobingu uočio je još etolog Konrad Lorenz, koji je primetio da grupa patki može da se ostrvi na jednu patku, terajući je, kljucajući, itd i isključujući iz grupe.
Kako se ostvaruje mobing?
Kroz:
- menjanje, dodavanje zadataka ili činjenja ih težim; davanje preteških zadataka ili uskraćivanja osobi da radi ono za šta je sposobna
- verbalno zastrašivanje (kritikovanje, ocrnjivanje, grdnju žrtve)
- lične napade na žrtvu (ponižavanje, ismevanje žrtve, vrbovanje drugih za urotiti se sa zlostavljačem, ogovaranje žrtve;
- uzimanje ili oštećivanje ličnih stvari žrtve)
- izolaciju žrtve (isključivanje iz dnevnih aktivnosti, neobaveštavanje o događajima (socijalnim); međutim i kroz pad podrške drugih kolega, budući da se većina ljudi boji štete koja bi mogla po njih da nastane)
- klevete (narušavanje socijalne reputacije žrtve)
- pretnje žrtvi
- uskraćivanje joj prava da priča ili neslušanje je onda kada priča
Može biti otvoreno, ili pak kroz „raditi žrtvi iza leđa“.
Između kojih grupa se ostvaruje mobing?
- između osoba istog statusa
- kada osoba višeg statusa maltretira osobu nižeg
- kada se formira grupa osoba nižeg statusa koja maltretira onu na višem
Ko češće sprovodi mobing?
Osobe koje imaju potrebu za moći, kontrolom, koje su ljubomorne, zavidne, agresivne, zapovednički nastrojene osobe, dvolične osobe, megalomani..
Ko su češće žrtve mobinga?
Pametne, samouverene, iskrene osobe, orijentisane na posao i dobrobit kompanije, kreativne, koje brzo napreduju.
Šta olakšava mobing?
- visoko kompetitivna radna sredina
- toksično radno okruženje
- loše prakse HR odeljenja
- prezagušenje radnim obavezama
- nepodudaranje u ciljevima zaposlenih, formiranje grupa sa sopstvenim ciljevima
- atmosfera psihološke nebezbednosti
- nepostojanje čvrstih pravila oko postupanja prema mobingu
- doživljaj ugroženosti od sposobnih, kreativnih, produktivnih osoba
Koje su posledice mobinga?
Mobing može dovesti do ozbiljnih posledica i na fizičko i na psihičko zdravlje:
- kardiovaskularnih
- gastrountestinalnih
- muskuloskeletnih problema
- narušavanja neuroendokrinog i imunog sistema
- umora
- anksioznosti
- depresije
- pada samopouzdanja
- posttraumatskog stresnog poremećaja
- neželjenih misli
- poremećaja sna
- poremećaja koncentracije
- sagorevanja
- suicida
- socijalnih problema
- pasivno-agresivnog ponašanja
- opsesivno-kompulzivnog poremećaja
- paranoje
Takođe, za samu kompaniju može dovesti do većeg obrta radnika i pada produktivnosti; pada morala među zaposlenima, većih šansi za pravljenje grešaka, većih troškova kompanije oko npr zapošljavanja novih radnika, te pokretanja zakonskih postupaka.
Šta učiniti?
Važno je ne shvatati mobing kao sopstvenu krivicu. Mobing je, po istraživanjima ljudi koji se bave organizacijama, uvek problem kompanijske kulture. Mobing je slobodan odabir osoba koje ga sprovode, i treba da se shvati neprihvatljivim, negovanjem atmosfere u kojoj je tolerancija mobinga nulta. Radno okruženje bi trebalo da podstiče davanje jednakih šansi svima, uzajamno poštovanje i dostojanstvo. Kada ne osećate da ste prepoznati, priznati i cenjeni, bezbedni, kao ljudsko biće i kao radnik, Vaše je pravo da se borite za svoja prava.
- sakupljajte dokaze mobinga, prepiske, snimke, oštećenja, lekarske izveštaje
- prijavite HR sektoru
- angažujte advokata kada ste u mogućnosti
- poverite se sebi bliskim ljudima
- bavite se brigom o sebi
- obratite se stručnim licima
Danka Žerađanin,
psiholog i RE&KBT psihoterapeut
kontakt: 069/ 22 76 871
psihocentrum@gmail.com
izvor naslovne slike: Freepik
izvor slike u tekstu: Roxy Aln, Unsplash