Stres,naročito hroničan,može na utiče na bilo koji sistem organa u organizmu. Njegove posledice na zdravlje mogu biti kratkotrajne do dugotrajnih,od prehlade do autoimunih bolesti. Nažalost,neretka je praksa da se stres zanemaruje,prenebregava,nekada i ne prepoznaje,a po svojim posledicama jedan je od najubojitijih činilaca ljudskog života.
Stres i kardiovaskularni sistem
Bilo tokom akutnog ili tokom hroničnog stresa, broj srčanih otkucaja se povećava,kao što rastu i kontrakcije srčanog mišića,pojačava se potreba za dotokom kiseonika i krvi u unutrašnje organe,kakvo je i srce,usled čega i krvni pritisak raste. Ovo je deo reakcije našeg biološki adaptivnog sistema reakcije na opasnost,tzv. bori se ili beži. Posle izvesnog vremena, uključuje se deo nervnog sistema koji ovu reakciju „spušta“ i vraća u referentne vrednosti. Međutim,kako je u stanju hroničnog stresa ovaj mehanizam često uključen,to vodi povećanom riziku za razvoj poremećaja kardiovaskularnog sistema,poput hipertenzije,aritmije,tahikardije,te patoloških procesa u krvnim sudovima,a koji potom vode pojačanom riziku za srčani,te moždani udar.
Stres i respiratorni sistem
Respiratorni sistem balansira odnos kiseonika i ugljen dioksida,te je odgovoran za transport kiseonika do krvnih ćelija. U situacijama stresa,bilo akutnog,bilo hroničnog,skraćuje se dah,diše se brzo i plitko,tj dolazi do hiperventilacije. Kod osoba koje nemaju problem sa disajnim sistemom,njihovi kapaciteti su dovoljni da se izbore sa nastalom neravnotežom. Problem se međutim javlja kod osoba čiji je respiratorni sistem već ranjiv,npr koje imaju problem astme,hroničnog bronhitisa,te hroničnu opstruktivnu bolest pluća.
Stres i muskuloskeletni sistem
Prilikom stresa,naši mišići se napinju,stežu. Zapravo,mišićna tenzija je skoro momentalna reakcija na stres,telo dolazi u poziciju garda i odbrane. U situacijama hroničnog stresa,prolongirano naprezanje mišića može voditi tenzionim glavoboljama,migrenama, bolu u ramenom,ili pak pojasu donjih ledja. U vezi sa muskuloskeletnim sistemom i stresom jeste i sindrom hroničnog bola,o kome možete pročitati ovde.
Stres i endokrini sistem
Tokom stresnog dogadjaja ili u produženom stresu,dolazi do aktivacije tzv. HPA ose,tj hipotalamus-hipofiza-adrenalne ose. Naime hipotalamus šalje signal hipofizi,koja nadalje pokreće nadbubrežne ili adrenalne žlezde,a koje potom luče tzv. hormone stresa- adrenalin,noradrenalin,kortizol. Svrha ovih hormona je da obezbede telu dovoljno energije za borbu sa stresom,podstičući više nivoe glukoze i zalihe masti. Sa prestankom stresne situacije parametri se polako vraćaju u normalu.
Međutim,u slučajevima hroničnog stresa,konstantno lučenje stres hormona,bitnih u regulaciji imunog odgovora,može da dovede do teških oboljenja,kakvo je kancer,ili autoimune bolesti,u kojima se imuni sistem okreće protiv ćelija sopstvenog organizma.
Stres i gastrointestinalni trakt
Naš sistem organa za varenje ima ogroman broj nervnih ćelija,pa ponekad kažemo da ima svoj sopstveni nervni sistem. Jako je dobro povezan sa centrima u mozgu,što će reći da je veoma osetljiv na stres. U stresnim situacijama često se javljaju stomačni bolovi,nadutost,mučnine. Sem toga,i crevna flora je veoma reaktivna na stres. Poznato je da u situacijama akutnog,ili pak produženog stresa,osobe sklone problemima sa gastrointestinalnim traktom,bivaju podložnije napadima bakterija.
I naša creva odgovaraju na stres,bilo da je to grčenje,koje vodi bolnim senzacijama,dijareja,konstipacija,ili sindrom iritabilnih creva.
Stres i reproduktivni sistem
Stres se odražava negativno na funkcionisanje i muškog i ženskog reproduktivnog sistema. Kod muškaraca stres može dovesti do erektilne disfunkcije,pa do impotencije. Negativno se odražava na plodnost,smanjujući pokretljivost i efikasnost spermatozoida.
Kod žena,kao i kod muškaraca,stres može uzrokovati probleme sa začećem. Sem toga,stres remeti menstrualni ciklus,izazivajući pojačane tegobe u predmenstrualnom ili samom menstrualnom periodu,menjavši trajanje,vreme ciklusa,pojačavajući osećaj bolov,povećavajući ili smanjujući krvarenja,te utičući na raspoloženje,u vidu promenljivosti,veće iritabilnosti,napetosti,depresivnosti ili anksioznosti.
Kako pomoći sebi?
Uzevši u obzir ozbiljnost i dalekosežnost posledica do kojih može dovesti stres, od ključne je važnosti usporiti,zastati,prepoznati i priznati stres. Jer sve „neodložne“ osobe postaju manje važne kada se suočimo sa bolešću. Odvojiti vreme za sebe,druge ljude u svom životu. Biti fizički aktivan,uravnotežiti ishranu,dovoljno spavati. Kada koraci koji ste sami preduzeli ne pomažu,tu je psihoterapeut koji Vam na strukturisan način može pomoći da se nosite sa problemom,nekada i da prepoznate stres,koji,u nemalom broju slučajeva,prođe kao neprepoznat.
Danka Žerađanin
psiholog i psihoterapeut
kontakt: 069/ 22 76 871
psihocentrum@gmail.com