Šta je eritrofobija?
Eritrofobija je iracionalan i preteran strah od crvenjenja, a koji se javlja u situacijama koje osoba doživljava nelagodnim. Svi mi, ili veći deo nas zapravo ima situacije u kojima oseća izvesnu nelagodnost i u kojima pocrveni. Međutim, ako strah od crvenjenja poprimi mere u kojoj utiče na naše radno, porodično, socijalno ili funkcionisanje u partnerskim odnosima, govorimo o fobiji.
Da li je eritrofobija odvojen poremećaj?
Eritrofobija se javlja kao simptom različitih anksioznih stanja. Može se javiti u okviru socijalne anksioznosti, koja sama podrazumeva anksioznost povodom bivanja u socijalnim situacijama, gde se crvenjenje javlja kao jedan od simptoma. Sa crvenjenjem u paketu obično ide set negativnih misli koje se odnose na to kako ćemo biti procenjeni od drugih. Misli pojačavanju crvenjenje, crvenjenje pojačava negativne misli i time dalje osećanja anksioznosti i postiđenosti. I eto nas u začaranom krugu.
Koje situacije bivaju okidač za eritrofobiju?
Bilo koje situacije u kojima se osećamo neprijatno, recimo držanje javnih govora, obedovanje pred drugima, uspostavljanje kontakta sa suprotnim polom, izražavanje sebe, mogu biti okidač za eritrofobiju.
Kako dolazi do reakcije crvenjenja?
Crvenjenje je reakcija našeg autonomnog nervnog sistema, preciznije njegovog dela koji se zove simpatičkim nervnim sistemom. U situacijama koje percipiramo stresnim, u kojima se osećamo ranjivo, nervozno, pokreće se reakcija u našem organizmu poznata kao bori se ili beži. Deo te reakcije jeste niz promena u organizmu, između ostalog i pojačano lučenje adrenalina. Adrenalin dalje utiče na širenje krvnih sudova, između ostalog i krvnih sudova vrata, otkuda se javlja i crvenjenje.
Šta su simptomi eritrofobije?
- fobija od crvenjenja pojačava crvenjenje, pored koga se javljaju i…
- ubrzani rad srca
- znojenje
- drhtanje
- trešenje
- trzanje mišića
- teškoće sa disanjem
- teškoće sa formiranjem rečenice, nastavkom komunikacije
- potreba za izbegavanjem situacija koje mogu provocirati crvenjenje
Eritrofobija može provocirati anksioznost iščekivanja, tj znajući da nas čeka situacija u kojoj postoji mogućnost da ćemo crveneti, mi unapred bivamo anksiozni.
Šta uzrokuje eritrofobiju?
Kao i za druga psihička stanja/poremećaje, činioci koji oblikuju eritrofobiju su i genetski i sredinski. Mi nasleđujemo sklonost ka psihopatološkim ispoljavanjima, međutim sama sredina može amortizovati ili pogoršati određene sklonosti. Ukoliko je npr na neko naše crvenjenje u prošlosti reagovano posramljivanjem nas, postoji mogućnost da ćemo razviti strah od crvenjenja. Ukoliko tokom detinjstva nije odobravano izražavanje sebe, prihvatanje i poštovanje sebe, svojih želja i granica, moguće je da ćemo sutra, suočivši se sa različitim socijalnim situacijama, koje upravo traže balans između uvažavanja sebe i uvažavanja drugih, crveneti. I ne samo to, već i razviti ekscesivan strah od istog.
Šta su posledice eritrofobije?
- eritrofobija vodi pojačanoj svesnosti samog sebe, ali negativno pristrasnoj
- snižava već nisko samopouzdanje
- otežava porodične susrete
- ometa radni učinak, vodi odbijanju zadataka
- otežava partnersko funkcionisanje ili čak i ulaženje u odnose
- vodi socijalnom povlačenju i izolaciji
- može voditi i depresiji, kao rezultat osuđivanja sebe povodom same fobije
Šta preduzeti?
- Nastojte da razumete kako je došlo do razvoja fobije, ali ne dozvolite da Vam činioci budu opravdanje i da ostanete zaglavljeni u prošlosti
- Pokušajte da razumete koji misaoni obrasci prate fobiju, diskutujte sa njima, preispitajte ih
- Duboko dišite
- Koristite relaksacione tehnike kako biste se rasteretili napetosti
- Meditirajte
- Usmerite se više na sebe, a manje na druge i njihove reakcije na vas
- Negujte samoprihvatanje
Ukoliko Vam je teško da se sami izborite sa eritrofobijom, obratite se psihoterapeutu. On će pomoći da se borite sa problemom, vodeći Vas kroz proces oporavka na strukturisan i Vama prilagođen način. Prevazilaženje eritrofobije vodi kvalitetnijem življenju. Njen koren leži u nelagodi oko samog sebe, te suočavanje sa srži problema vodi razvoju same ličnosti.
Danka Žerađanin,
psiholog i RE&KBT psihoterapeut
kontakt: 069/ 22 76 871
psihocentrum@gmail.com