Poremećaj sakupljanja je kompleksno mentalno stanje koje se prepoznaje kroz ekscesivnu teškoću da se osoba reši nepotrebnih predmeta.
Spada u grupu opsesivno-kompulzivnih poremećaja. 
Koji su simptomi poremećaja sakupljanja?
- osoba ima konstantne teškoće da se oslobodi stvari, iako ih ljudi sa strane percipiraju bespotrebnim ili bezvrednim
- pri pokušaju da se liši tih stvari, osoba oseća preteranu anksioznost
- sakupljeni predmeti stvaraju nered u prostoru i sprečavaju da prostor služi njegovoj primarnoj svrsi
- sakupljene stvari mogu dovesti do toga da prostor bude nebezbedan za život, npr zbog spoticanja o predmete, padanja ili pak razvoja infekcija
- simptomi u značajnoj meri remete dnevno funkcionisanje osobe, njenu radnu i socijalnu efikasnost, dovode i do socijalnog otuđenja
- poremećaj nije posledica organskih povreda mozga
- problem se ne da bolje objasniti simptomima nekog drugog mentalnog problema, poput anksioznosti, depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, šizofrenije
Kako se poremećaj sakupljanja razlikuje od sakupljanja određenih stvari kao hobi?
Kada sakupljamo nešto kao hobi (npr markice, novčiće), to je uživajuća aktivnost koja nam pruža zadovoljstvo, ne okupira naš dan i ne remeti naš život, ne izaziva doživljaj stresa i osećanje stida.
Šta sve spada u poremećaj sakupljanja?
Poremećaj sakupljanja može se razvrstati u tri šire kategorije:
- sakupljanje životinja, koje kao posledica gomilanja budu neadekvatno zbrinute, a time i rizik za infekcijom raste
- kompulzivna kupovina, gde osoba kupuje i sakuplja nepotrebne stvari
- sakupljanje predmeta, koji mogu biti raznoliki, poput knjiga, odeće, papira, pokućstva ili pak delova predmeta ili čak smeća
Kada se javlja poremećaj sakupljanja?
Poremećaj sakupljanja obično rano počinje, u tinejdžerskom dobu, i ima tendenciju ka dobijanju hroničnog toka. Osobe obolele od njega se razlikuju po tome koliko su svesne da imaju problem, iako bi se moglo činiti da je postojanje problema evidentno.
Sa kojim drugim problemima se poremećaj sakupljanja javlja?
Poremećaj sakupljanja se češće javlja sa:
- anskioznim poremećajima, posebno generalizovanom anksioznošću i socijalnom fobijom
- depresivnim poremećajima
- poremećajima kontrole impulsa
- poremećajem pažnje sa hiperaktivnošču
- opsesivno kompulzivnim poremećajem
- opsesivno kompulzivnim poremećajem ličnosti
Šta su uzroci poremećaja sakupljanja?
Kao i kod drugih mentalnih problema, uzrok poremećaja sakupljanja nije jedan, tj on sam nastaje u međudejstvu genetskih, sredinskih i faktora „Ja“. Pokazalo se da određene okolnosti olakšavaju razvoj poremećaja sakupljanja:
- ako je neko od rođaka imao poremećaj sakupljanja
- lošija kontrola impulsa
- traumatska iskustva ili pak veći stresovi, poput razvoda, gubitka bliske osobe,…
takođe se češće javlja kod osoba koje su:
- neodlučne
- perfekcionizmu i
- prokrastinaciji sklone
- dezorganizovane
- distraktabilne (lako im odluta pažnja)
Do kojih posledica može dovesti poremećaj sakupljanja?
Sa gomilanjem predmeta, životinja u životnom prostoru, raste rizik od:
- padanja, povreda
- biti zarobljen u masi nagomilanih stvari
- infekcija
- požara
- socijalne izolacije i usamljenosti
- porodičnih konflikata
- lošeg radnog učinka
- problema sa zakonom, kakvo je prinudno iseljenje
Šta činiti ukoliko imate poremećaj sakupljanja?
Poremećaj sakupljanja često je praćen sramom, zbog čega se mnoge osobe pogođene njime libe da priznaju da imaju problem, kao i da dovedu nekoga kući. Nemojte se socijalno izolovati, viđajte sebi bliske ljude bar van kuće. Naravno da to nije dugoročno rešenje, ali povlačenje je mnogo gora opcija, budući da nam bliski odnosi doprinose boljem emocionalnom stanju i olakšavaju suočavanje sa problemom. Najefikasnije rešenje je uključivanje u psihoterapijski proces, koji Vas postepeno uči da se nosite sa Vama ometajućim osećanjima, mislima i ponašanjima. Osobe koje imaju problem sakupljanja često su anksiozne oko mogućnosti da im te stvari zatrebaju, teško se lišavaju predmeta jer mogu imati sentimentalnu vrednost, nepoverljive su oko tuđeg baratanja njihovim stvarima, ili su pak same nesigurne oko odlaganja stvari. Da bi se osoba sa ovim problemima izborila sa problemom, uprkos čak i shvatanju u čemu jeste problem, psihoterapijska pomoć je neretko neizostavan resurs.
Danka Žerađanin,
psiholog i RE&KBT psihoterapeut
kontakt: 069/ 22 76 871
psihocentrum@gmail.com